Početna Zanimljivosti Osobe s oštećenjem sluha: Sadržaji javnih i komercijalnih medija za nas su “strani program” bez prevoda

Osobe s oštećenjem sluha: Sadržaji javnih i komercijalnih medija za nas su “strani program” bez prevoda

autor: Play Team
0 komentara

联合国今天在纽约总部举行了第一个“国际手语日” 的庆祝活动,这标志着国际聋人周的正式开始。联合国大会选定9月23日为“国际手语日”是因为1951年的这一天,世界聋人联合会宣告成立。这一组织由135个国家级聋人协会组成,宗旨是努力捍卫聋人的人权。

Ne treba Vas iznenaditi ako ne razumijete tekst iz podnaslova. Ne razumijemo ga ni mi. No, dobro je znati kako osobe s oštećenjem sluha ne razumiju sadržaje koje svakodnevno gledamo i slušamo bez problema.

250.000 osoba u BiH svakodnevno je uskraćeno za sadržaje koje osobe bez oštećenja čula sluha i vida nesmetano prate. Dnevnici, vijesti ili domaće serije i filmovi, sadržaji su koje ove osobe ne mogu pratiti jer je broj titlovanog sadržaja i sadržaja sa tumačem znakovnog jezika neznatan. Za osobe oštećenog vida problem je nedostatak deskripcija. Za osobe sa oštećenjem sluha za praćenje sadržaja na TV-u potreban je ili titl ili tumač znakovnog jezika, što je naročito važno za informativne sadržaje.

“Medijski sadržaj koji se emituje na Javnim servisima i komercijanim TV kućama blago rečeno je strani program za osobe koje su gluhe i nagluhe” kaže nam Jasminka Proho iz Udruženja gluhih i nagluhih Kantona Sarajevo.

Dio sadržaja ponekad je moguće pročitati sa usana, ali pandemija koronavirusa onemogućila je i tu opciju jer veliki broj sagovornika u TV emisijama, posebno informativnim nosi zaštitnu masku. Prilikom LIVE uključenja većina reportera nosi zaštititnu masku pa im je i taj sadržaj nedostupan.

Inicijativa i civilna akcija (ICVA) u svom istraživanju  provedenom u periodu od 2018. do 2020. o prilagođenosti medijskog sadržaja osobama s oštećenjem sluha i vida navodi da je svega 1% sadržaja na javnim TV servisima pristupačno osobama sa oštećenim sluhom ili vidom. Poređenja radi, prosjek prilagođenosti TV sadržaja u Evropskoj uniji je oko 40%, dok je u Velikoj Britaniji 96%.

Ovakvi podaci svjedoče da zdravlje i život osoba s oštećenjem sluha može biti ugrožen ukoliko im nisu dostupne informacije zdravstvenih institucija posebno u doba epidemija i pandemija.

“Udruženja gluhih/nagluhih naglašavaju da je potrebno imati tumača znakovnog jezika prisutnog na pres konfrencijama ministarstava/kriznih štabova za sve važne najave vezane za mjere u okviru pandemije COVID 19, uključujući i najave vakcinisanja kako bi informacija bila potpuna i na vrijeme. Maske koje nose novinari koji izvještavaju sa terena ili govornici  sigurno odmažu još više, tim više što novinaru koji izvještava s vanjskog prostora, sam ispred kamere, maska nije ni potrebna” podsjeća Vesna Vukmanić, direktorica ICVA BiH.

O titlovanju možemo govoriti kada se prikazuju  strane dokumentarne emisije i strani filmovi.

“Na žalost, ovdje možemo govoriti da je zadovoljena forma a nikako dostupnost informacija koje bi trebale biti za sve građane bez obzira na kojem dijelu BIH žive” kaže Proho apelirajući Kriznim štabovima i medijskim kućama da reporter ne nose maske jer su sami prilikom izvještavanja sa terena.

Javni sevisi po prvi put imaju obavezne kvote prilagođenog sadržaja

Prrema Analizi RAK-a BiH iz 2019. od analizirane 53 TV stanice, samo njih 7 je imalo prilagođen program. Ukupno je emitovano 5140 minuta odnosno 85 sati i 40 minuta ovakvog programa. To je 0,32% od ukupnog trajanja emitovanog programa, podaci su Regulatorne agencije za komuniakcije BiH.

„Što se tiče javnih RTV servisa, prema podacima koji su tada dostavljeni Agenciji, BHT1 je emitovala 240 minute, što predstavlja 1,09% od ukupnog trajanja emitovanog programa, dok je Televizija RS emitovala 363 minuta programa prilagođenog osobama s invaliditetom, što iznosi 0,90% ukupnog emitovanog programa u analiziranom periodu od 4 sedmice. FTV nije dostavila podatke.“ podaci su Analize iz 2019. koje je za BUKU prezentovao rukovodilac Sektora za odnose sa javnošću RAK BiH Boris Kujundžić.

No, ovakvi podaci će uskoro biti prošlost. Javni servisi imaju obavezu da emituju prilagođeni program, ali donedavno nisu imali obavezujuće kvote. To je promijenjeno u aprilu prošle godine, i to novom petogodišnjom dozvolom kojom je Agencija obavezala javne servise da  na sedmičnoj osnovi, redovno emituju informativni, kulturni, obrazovni, zabavni, igrani i dokumentarni program na način pristupačan osobama s invaliditetom i poteškoćama u razvoju, posebno osobama s oštećenjem sluha ili vida, uključujući djecu. Pristupačnost se ostvaruje, između ostalog, tumačenjem na znakovni jezik, titlovanjem i audio deskripcijom. Najmanje jedna informativna emisija dnevno u udarnom terminu mora biti na znakovnom jeziku.

U prvoj godini dozvole, počevši od 1. septembra prošle godine udio takvog programa mora biti 10%. Do 2025. Minimalno 25% sadržaja koji emituju  javni servisi mora biti prilagođen osobama s oštećenjem vida ili sluha.

Da li javni servisi poštuju obavezne kvote RAK će provjeravati u narednom periodu, a mi smo pokušali provjeriti dokle su janvi servisi stigli u ispunjavanju obaveza. Upite smo poslali BHRT-u, RTVFBiH i RTRS-u, ali odgovor je stigao samo iz Press službe BHRT-a.

Kažu da imaju senzibilitet prema osobama kojima je medijski sadržaj uglavnom nedostupan pa su na početku pandemije emitovali sve glavne informativne sadžaje uz korištenje tumača znakovnog jezika. Televizija Bosne i Hercegovine u  redovnoj sedmičnoj šemi emituju sljedeće specijalizovane emisije i sadržaje prilagođene osobama sa invaliditetom:

Emisija Govor tišine –  emituje se sedmično, trajanje je 55 minuta, tumačenje na znakovni jezik,

Dnevnik 3 – emituje se u prime time terminu, uz tumača znakovnog jezika

BHT1- za osobe sa oštećenjem sluha,  emituje krolove s najvažnijim vijestima u emisijama Informativnog programa,

BHT1- za osobe sa oštećenjem sluha, emituje krolove s najvažnijim vijestima u izdanjima Jutarnjeg programa,

BHT1- obrađuje sve strane programe odnosno emituje titlove u sadržajima stranog programa,

BHT1- obrađuje strane programe odnosno emituje sinhronizirane sadržaje stranog programa.

Iz BHRT-a ističu da će  nastaviti produkciju pomenutog sadržaja, te da u okviru još aktuelne jesenje šeme emituju i sadržaj prilagođen djeci s invaliditetom. Radi se o emisiji “Domaća zadaća” u trajanju od 55 minuta, koja se emituje premijerno svakim radnim danom  te reprizno pet puta sedmično.

“Tako će se, korištenjem titlova, opisima radnje i tumačenjem na znakovni jezik, sadržaji koji pomažu djeci i roditeljima u ovom periodu kada obrazovni sistem funkcionira u izmjenjenim okolnostima,  učiniti dostupnim i toj kategoriji. Domaća zadaća će, i nakon prestanka datih okolnosti, ubuduće biti prilagođena djeci sa invaliditetom i poteškoćama u razvoju” napominju iz Press službe BHRT-a.

Ovim će se, kako kažu, ostvariti cilj za prvu godinu emitovanja u skladu sa  Dozvolom, ostvarivši udio ovih programa od preko 10% u ukupnoj programskoj šemi BHT1.

“U periodu od 2020. do 2025. BHT1 će svoju programsku šemu koncipirati u skladu sa obavezama iz Dozvole RAK-a ali i u skladu sa svojim obavezama kao javnog servisa” dodaju iz BHRT-a. U ovoj medijskoj kući trenutno je zaposlen jedan tumač znakovnog jezika.

No, oni kojih se ovo najviše tiče kažu da primjećuju da su pojedine obaveze ispoštovane kvantitativno, ali ne i kvalitativno. Kvadratić u kojem se nalazi tumač znakovnog jezika, kažu nam, nije proporcionalno zastupljen, pa je nekada tumač znakovnog jezika teško vidljiv. Proho sarkastično kaže da bi  gluhe i nagluhe osobe trebale imati svoje entitete i tamo uređivati svoj život i ostvarivati prava koja su im zagarantovana i Ustavom i svim drugim Konvencijama

“Tako da gluhe i nagluhe osobe koje poznaju znakovni jezik ili imaju sposobnost “očitanja” s usana moraju pratiti program HRT. Tako da treba strpljena pa kad budemo u EU naši gluhi i nagli će imati dostupne informacije , a do tada informativni mrak ili doziranje informacija po savjesti urednika” zaključuje Proho.

Ova priča je dio projekta neVIDLJIVI koji provodi SUMERO u partnerstvu sa produkcijsom kućom SOURCE, a koji se realizuje uz podršku USAID-a u okviru IMEP programa koji podržava nezavisnost medija i slobodu izražavanja u BiH.

 

 

Tekst preuzet sa: 6yka.com

 

Slični članci

Skip to content