“Upozoravali smo na diskriminaciju i govor mržnje u izjavama“, navodi u godišnjem izvještaju pravobraniteljica Anka Slonjšak i podsjeća na neke od najdrastičnijih izjava i situacija.
Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom upozorila je kako je u prošloj godini uočen velik broj diskriminatornog govora o djeci s teškoćama u razvoju i osobama s invaliditetom koji je zgrozio javnost te su u pojedinim slučajevima podnesene kaznene i prekršajne prijave.
“Upozoravali smo na diskriminaciju i govor mržnje u izjavama“, navodi u godišnjem izvješću pravobraniteljica Anka Slonjšak i podsjeća na neke od najdrastičnijih izjava i situacija.
Jedna od takvih bila je kada su djeca s poremećajima iz autističnog spektra izbačena iz slastičarne u Samoboru uvredljivim i ponižavajućim riječima da “takvu djecu ne vode u grad jer ona spadaju u šumu”.
U drugoj, majka djevojčice sa sindromom Down i njezina prijateljica morale su s djetetom napustiti kafić u Zadru zbog “narušavanja reputacije lokala”.
Bila je tu i izjava da “niko ne želi da njegovo dijete ide u školu sa kljakavom djecom, kojekakvim invalidima…“
Više od 612 hiljada osoba s invaliditetom
U pojedinim slučajevima podnesene su kaznene i prekršajne prijave, navodi Slonjšak čiji Ured prati i promoviše prava više od 612 hiljada osoba s invaliditetom, koliko ih je bilo evidentirano u martu ove godine.
Među njima je i gotovo 30 hiljada učenika s teškoćama u razvoju koliko ih je u aktualnoj školskoj godini bilo upisano u škole.
I nadalje postoje otpori škola kod upisa takvih učenika te sumnje u njihove mogućnosti i sposobnosti, upozorava pravobraniteljica, no ne konkretizira o kojim se školama radi.
Prošla godina nije bila laka za osobe s invaliditetom, a potvrđuje to i podatak da ih se pravobraniteljici pritužilo za petinu više nego u 2020. godini.
Najviše su to učinili zbog socijalne skrbi (502), zapošljavanja i rada (329), pristupačnosti i mobilnosti (280).
Sadržaj pritužbi na socijalnu skrb otkriva najveće probleme s kojima se suočavaju te osobe, a to su siromaštvo, niske socijalne naknade, nemogućnost podmirivanja osnovnih životnih troškova – hrane i režija, finansiranja školovanja djece, nedostupnost socijalnih usluga u gradskim, a posebno seoskim sredinama.
Osoba oštećena sluha ne može biti spremačica
Pravobraniteljica ističe i kako je zapošljavanje bolno pitanje za sve nezaposlene. Krajem 2021. u očevidniku zaposlenih osoba s invaliditetom bilo je njih 11.694, samo 269 više u odnosu na godinu prije.
Slonjšak kaže da se uglavnom tuže da su konkursni postupci u državnim i javnim službama netransparentni, da se pravo na razumnu prilagodbu radnog mjesta i dalje smatra traženjem povlaštenog statusa, a ne pravom na jednake mogućnosti.
Njezin Ured brinu diskriminatorni stavovi komisija u konkursnim postupcima koji su osjetna prepreka za ulazak osoba s invaliditetom u svijet rada.
Navodi slučaj osobe oštećena sluha koja se pritužila na postupak zapošljavanja kao školske spremačice. SMS-om je pozvana na razgovor za posao, no umjesto razgovora, upućena je na liječnički pregled kod specijaliste medicine rada i ocijenjena zdravstveno nesposobnom za poslove spremačice.
Od covida ih umrlo gotovo dvije i po hiljade
Pravobraniteljica naglašava kako je pandemija covida, koja je obilježila i 2021. dovela do ograničavanja niza njihovih prava.
Prestanak ili ograničeno pružanje usluga, otežani kontakti s porodicom, ograničeni izlasci i kretanje iz ustanova, tek su neki od problema s kojima su se suočile.
Do 9. marta 2022. godine gotovo 111 hiljada osoba s invaliditetom bilo je zaraženo covidom, a njih 2411 umrlo je od te bolesti koja je u Hrvatskoj odnijela gotovo 16 hiljada života.
Cijepljeno je gotovo 340 hiljada osoba s invaliditetom starijih od 18 godina (61,3 posto punoljetnih) te 3463 (5,8 posto) djece e teškoćama u razvoju.
Izvor: 24sata.hr
