Nagli razvoj informacijskih i komunikacijskih tehnologija koji se desio u nekoliko posljednjih decenija, donio je velika poboljšanja i u životima slijepih ljudi. Asistivne tehnologije otvorile su prozor ka svijetu informacija sa značajnom slobodom i nezavisnošću. I unatoč tome što se slijepa lica još uvijek bore protiv barijera, trenutna situacija jedva da se poredi sa erom bez kompjutera i različitih digitalnih pomagala koja ublažavaju invalidnost.
Kako Brajevo pismo utiče na život slijepih ljudi u današnjem vremenu? Da li još uvijek predstavlja neizbježnu i nezamjenjivu alatku u životinjama slijepih lica? Većina svjetskih eksperata bi na ova pitanja odgovorila sa „da!“ i pozvala javnost da se još više usmjeri pažnja na Brajevo pismo. Mora se naglasiti koliko je važno rano obrazovanje na Brajevom pismu za slijepu djecu, kao i razvoj i usavršavanje vještina na Brajevom pismu koje odraslim licima sa gubitkom vida unapređuju brzinu čitanja.
Široka upotreba Brajevog pisma u javnim prostorima, pristupačnost i dostupnost u svakodnevnom životu, te obezbeđivanje potrebnih alata za njegovo stvaranje od suštinske su važnosti za budućnost.
Kako bi se sve navedeno ostvarilo potrebno je sagledati situaciju iz dva različita ugla ili pristupa – internog i u isto vrijeme eksternog. I dok je interni (unutrašnji) pristup usmjeren na primjere ljudi i korisnika Brajevog pisma, eksterni (vanjski) cilj na zakonodavstvo, uređeno okruženje, dizajnerske proizvode, razvojne tehnologije i slično. Razlog promovisanja Brajevog pisma je jasan – opismenjavanje slijepih ljudi i pružanje šanse da učestvuju u informatičkom dobu pod jednakim uslovima kao i drugi.
Otkad je Luj Braj zamislio Brajevo pismo, slijepi ljudi su u mogućnosti da samostalno čitaju i pišu. Danas, šest ili osam ispučenih (taktilnih) tačaka možemo jednostavnije nego ikada proizvesti i to ne samo kao štampani materijal na Brajevom pismu, nego i u digitalnom formatu zahvaljujući razvoju informacione tehnologije. Sve više i više, Brajevo pismo se pojavljuje na javnim mjestima – na tipkama u liftovima, gelenderima, lijekovima i restoranskim jelovnicima.
Sve do danas, Brajevo pismo se smatra optimalnim i najefikasnijim taktilnim sistemom za osjetljive vrhove prstiju. Šema tačaka se jednostavno identifikuje i može se jasnije čitati za razliku od recimo, ispučenih riječi na latinici. Samo nekoliko osnovnih vještina potrebno je za korištenje Brajevog pisma pri označavanju igraćih karata ili kuhinjskih teglica. Na ovaj način, Brajevo pismo može se brzo naći mjesto u životu slijepeosobe, nezavisno o pitanju da li se radi o njemu ili njoj, djetetu ili odraslom licu koje je izgubilo vid zbog nesretnog događaja ili zbog progresivne bolesti. Razvijanje tehnika dobrog čitanja omogućit će slijepom licu da stekne znanje, da zaroni u različite oblasti poput nauke, stranih jezika, muzičkih notacija, pravilnih gramatičkih i jezičkih vještina. Upravo zbog toga, Brajevo pismo može da bude od ključnog značaja u obrazovanju sljepih i pripremama za buduću profesionalnu karijeru.
Foto: Pexels
Zašto je Brajevo pismo važan alat za slijepa lica i nakon 200 godina otkada je nastalo:
- Jednostavno je za pisanje i na pločici sa šilom i na Brajevoj pisaćoj mašini;
- Sistem uređenih tačaka i njegov raspored (šema) se može lako naučiti i razumjeti;
- Osnovna obuka za korištenje Brajevog pisma u kući ili svakodnevnom životu nije nužno skupa;
- Kombinovanje tačaka zajedno sa pravilima i u skladu sa standardima je univerzalno – jednako se pišu latinična slova, grčki alfabet ili navodi na ćirilici, matematičke ili hemijske formule, pa čak i muzičke note;
- Brajevo pismo je neophodan alat za učenje stranih jezika i razvijanje gramatičkih i jezičkih vještina;
- Brajevo pismo je našlo i svoje mjesto u digitalnoj eri zahvaljujući Brajevim recima (displejima), elektronskim publikacijama (poput knjige ili časopisa) i zahvaljujući jedinstvenom formatu;
- Mobilni telefoni, računari i internet se efikasno mogu koristiti putem Brajevog retka.
Upotreba Brajevog pisma u skorije vrijeme
U izvještaju Evropske unije slijepih (European Blind Union) i Evropske komisije iz 2018. godine pod nazivom „Učenje i opismenjavanje na Brajevom pismu“ provedeno je detaljno istraživanje o „situaciji sa Brajevim pismom“ u 9 evropskih zemalja. Ovo istraživanje pokazalo je da se aktivnosti poput obuke, metodičke pripreme, promocije i korištenja Brajevog pisma svuda značajno razlikuju. Nijedna od ovih zemalja nije imala jasan broj ili stanje kada je u pitanju populacija koja koristi Brajevo pismo. Zbog toga je bilo teško procijeniti bilo kakvu aktivnost koja unapređuje korištenje Brajevog pisma, ili potencijalni broj osoba koje mogu imati koristi zahvaljujući upotrebi Brajevog pisma. Iako je Brajevo pismo u većini ovih zemalja dio obrazovnog procesa u javnim školama, pripreme za nastavu rade specijalizovani asistenti (nastavnici, roditelji ili za to školovani pedagozi). Istraživanje pokazuje da je kvalitet pripreme za upotrebu Brajevog pisma možda neadekvatn. U većini zemalja vidljiv je nedostatak testiranja poznavanja Brajevog pisma i bilježenje (snimanje) brzine čitanja. Sve u svemu, razvoj čitalačkih vještina je označen kao nezabilježena aktivnost.
U mnogim zemljama, učenici se vrlo kasno upoznaju sa elektronskom upotrebom Brajevog pisma, često zbog nedostatka pomoćnih tehnologija. Ovaj fenomen loše utiče na razvoj viještine čitanja zbog preskakanja perioda kada se uči najlakše. Dodatno, nedostaci štampanih (papirnih) materijala mogu još više smanjiti motivaciju djeteta za razvijanje adekvatnih čitalačkih vještina.
Ali, izvještaj takođe sadrži i dosta primjera dobre prakse, naročito kada se radi o polju obrazovanja i materijalima za igru za učenje Brajevog pisma. Kako autori navode: „Iako je bilo mnogo ohrabrujućih primjera kada je u pitanju učenje kroz igru, nije jasno iz podataka da li se radi o široko primijenjenoj praksi ili jednokratnim slučajevima“.
Foto: Pexels
Brajevo pismo u 21. vijeku
Asistivne tehnologije često slijepim licima omogućuju brz pristup informacijama kroz percepciju sluha. Čitači ekrana omogućuju da se na računarima, mobilnim telefonima, tabletima ili nekim drugim uređajima poput prilagođenih televizijskih setova čitaju informacije sa ekrana. Proizvodnja zvučnih knjiga sjajan je način da se promoviše i pristupi književnosti, a snimanje podkasta, koji su u zadnje vrijeme vrlo popularni pružaju mogućnost da se beskonačno dugo slušaju sve moguće teme.
Svi ovi primjeri koji su povezani sa čulom sluha ne trebaju isključiti ostala čula ili mogućnosti percepcije već da se uzmu kao dobrodošao dodatak.
Istraživanje koje su 2019. godine provele Natalie N. Stepien-Bernabe, Daisy Lei, Amanda McKerracher and Deborah Orel-Bixler sa radnim naslovom „Uticaj na predstavljanje metoda i tehnologija za čitanje među slijepim i videćim osobama “ obuhvatilo je mali uzorak od 65 pojedinaca. U ovoj studiji, autorke su postavile hipotezu o korelaciji između fizičkog angažmana i razumijevanja teksta unučnoj građi, te su istražile korištenje asistivnih tehnologija za razumijevanje teksta. Rezultat ovog istraživanja pokazuje da stvarno čitanje naučnog teksta bilo putem vida ili prstiju je superiornije u odnosu na slušnu recepciju. Štaviše, kad su slijepi pojedinci u pitanju, istraživanje pokazuje porast od deset posto više u razumijevanju teksta kada se čita dodirom, a ne kad se sluša putem čitača ekrana.
Druga istraživanja su takođe ukazala da materijali na Brajevom pismu i taktilni alati su sredstva koja upućuju na to da se na učinkovit način „mogu uključiti u nastavu i slijepi učenici, što im povećava šansu da ostanu u svijetu nauke“. (Supalo i dr., Lilhagen, 2014.)
Tekstovi na Brajevom pismu koji su odštampani na papiru ili su u digitalnom formatu, vrlo su važni u učenju i svakodnevici jer oni nisu samo taktilna prezentacija riječi. Oni slijepim licima donose uobličene informacije, formule iz matematike ili statistike, mogućnost da se čitaju i zapisuju uređene rečenice koje ukazuju na to da su različite stavke međusobno povezane. Značaj Brajevog pisma u vidu grafičkog prikaza informacija je više puta dokazan u različitim studijama. Prema riječima Dajane i Daga Brenta „nanizana i poredana po redu slova Brajevog alfabeta čini koherentan medij u prostoru koji dosta liči na štampu. Indeksi, liste, nacrti, uvlačenje pasusa takođe su značajni za Brajevo pismo. Mogu se čitati brže ili sporije, zaustaviti i vratiti nazad, te slijediti razvoj diskusije koju je teže pratiti putem slušanja riječi koje teku sa trake“. I, iako Brajevo pismo nije lako prenosivo i nije toliko pristupačno kao pročitani tekst koji se nalazi u audio formatu ili na kompjuterima sa čitačima ekrana, njegova prednost je što zahtijeva dodatnu transkripciju i vježbanje, te dodatne vijesti koje se čine pismenim putem. Kao što su Dajana i Dag Brent naglasili: „Brajevo pismo je baš kao i štampa kôd, pisani prikaz našeg govornog jezika. Mi nikada ne bismo uzeli u obzir da isključivo zvučni medij zamijeni čitanje i pisanje kod naše videće djece. Ta ista načela moraju da se poštuju za one koje su slijepi ili dijelom slabovidi. Kada su usmena i pisana komunikacija izbalansirane, i ne želi da jedna zamijeni drugu, tehnologija može biti najmoćnije i najuzbudljivije sredstvo, ali sama po sebi ne može da bude nastavnik za opismjenjivanje (pismenosti)“.
Slijepi ljudi u 21. vijeku treba da se na svaki način oslone na sva dostupna čula kao sredstvo za primanje informacija.
Foto: Pexels
Zbog svega navedenog, Europska unija slijepih zahtjeva da:
- Slijepa djeca predškolskog uzrasta moraju od malena učiti Brajevo pismo putem taktilnog treninga i upoznavanja sa slovima i riječima.
- U obrazovanju, jednako u školama za djecu sa posebnim potrebama i onima koje sprovode inkluziju, slijepa djeca moraju naučiti Brajev alfabet koji se koristi u zemlji u kojoj žive i vježbati da ga koriste u svakodnevnom životu. Audio formati koji su takođe važni i koriste se u nastavi, nikako ne smiju biti zamijena za materijale odštampane na Brajevom pismu.
- Slijepi učenici imaju pravo na kompjuter koji pored sintetičkog govora posjeduje i Brajev redak. Rjeđu upotrebe Brajevih redaka ne prouzrokuje samo cijena uređaja, nego i manjak radnih navika da se Brajevo pismo koristi uporedo sa sintetičkim govorom gdje se tekst simultano ispravlja pri čitanju putem prstiju i ušiju. Ovo uporedo čitanje mora da se uči i podržava.
- Brajeve retke mora da kupi društvo koje je odgovorno za edukaciju, profesionalni i privatni život.
Kvalifikovani nastavnici moraju uvijek biti dostupni da uče Brajevo pismo slijepu djecu i odrasle. Mora postojati i didaktička obuka na Brajevom pismu za nastavnike koji imaju slijepe učenike. - Ljudi koji su oslijepili u kasnijoj životnoj dobi, imaju pravo na intenzivnu rehabilitaciju u okviru koje se u osnovi nalazi vježbanje prstima – dodirom i učenje Brajevog pisma.
- Brajeve knjige treba da izlaze u isto vrijeme kao i originalna, štampana izdanja. Izdavači, posebno oni koji štampaju udžbenike moraju podijeliti već pripremljen materijal za štampu sa institucijama koje proizvode materijale na Brajevom pismu, a sve u cilju bržeg štampanja alternativnih formata. Biblioteke i izdavači koji štampaju knjige na Brajevom pismu moraju biti finansijski podržani od strane društva kako bi se što više literature na Brajevom pismu objavilo.
- Na izborima moraju postojati taktilni uređaji sa Brajevim pismom koji će omogućiti slijepim osobama da samostalno glasaju.
- U javnim prostorima znakovi i uputstva moraju biti dostupni na Brajevom pismu – u liftovima, toaletima, gelenderima ili ogradama.
- Tehnički uređaji i sve vrste pakovanja bilo kojih proizvoda moraju biti prevedena i na Brajevo pismo, naročito kad su u pitanju sredstva za čišćenje i higijenu i sva druga koja mogu biti značajna ili opasna za okolinu.
Tekst preuzet sa zvanične stranice Europske unije slijepih.
Sa engleskog prevela: Jelena Radaković
