Home » Slijepi i slabovidi: Kako tehnologija utiče na upotrebu Brajeve azbuke

Slijepi i slabovidi: Kako tehnologija utiče na upotrebu Brajeve azbuke

autor: Play Team
0 komentara

Brajeva azbuka je pismo koje omogućuje slijepima i slabovidima da čitaju i pišu. Ona je skoro 200 godina stara i zasnovana je na sistemu reljefnih tačkica koje se „čitaju” vrhovima prstiju.

Prema Kraljevskom nacionalnom institutu slepih (RNIB) u Velikoj Britaniji ima oko 20.000 korisnika Brajeve azbuke. To su uglavnom ljudi koji su vid izgubili od rođenja ili malih nogu.

Ali sada, zahvaljujući napretku tehnologije kao što su audio knjige i čitači ekrana, slijepi i slabovidi imaju pristup stvarima kao što su internet stranice ili tekstovi, bez potrebe za Brajevom azbukom.

Željeli smo da saznamo više o Brajevoj azbuci i kako se njena upotreba promijenila sa uvođenjem novih tehnologija.

DUGA ISTORIJA

Sve je započelo sa desetogodišnjim dečakom u Francuskoj. Prije 200 godina, Luj Braj, koji je izgubio vid u trećoj godini, poslat je u Kraljevsku ustanovu za slijepu mladež u Parizu.

On se 1821. godine upoznao sa šifrovanim sistemom reljefnih slova i reči jednog kapetana iz Napoleonove vojske, koji je demonstrirao svoje „noćno pisanje” – sistem slanja i primanja poruka za vojnike bez pravljenja buke.

Do 1824, kada je imao 15 godina, Luj je već pronašao 63 načina da koristi ćeliju sa šest tačkica u rasponu koji nije veći od nokta. Dvije godine poslije njegove smrti, njegova šifra, koju su ljudi sada zvali Brajevom azbukom, usvojena je kao zvanični sistem komunikacije za slijepe u Francuskoj.

Sama šifra zasnovana je na šest reljefnih tačkica, složenih u dva reda od po tri tačkice, koje predstavljaju azbuku. Postoje 63 moguće kombinacije.

Slabovidi čitaju slijeva nadesno preko stranice pipkajući prstima.

Do današnjeg dana, Brajeva azbuka je ostala ključna u djetinjstvu, jer, bez nje, može biti veoma teško za slijepu djecu da postanu pismena. Ali 200 godina je prilično dug period. Koliko se situacija u međuvremenu promijenila za Brajevu azbuku i njene korisnike?

„MJEŠAVINA BRAJEVE AZBUKE I TEHNOLOGIJE”

Bivši ministar unutrašnjih poslova Velike Britanije Dejvid Blanket zastupao je izbornu jedinicu Šefild Brajtsajd i Hilsboro 28 godina. Slijep od rođenja, bio je prvi slijepi ministar Vlade Velike Britanije, što je najviši položaj u britanskoj politici.

Pitali smo ga zašto je Brajeva azbuka i dalje toliko važna danas, kad se pristupačnost pisane riječi toliko povećala sa razvojem audio uređaja.

„Zastanite samo na trenutak i zamislite da ne možete da pročitate pismo koje vam je neko ubacio u sanduče, da ne možete da pročitate dnevne novine ili ključni spisak obaveza koji ste zalijepili za frižider. Brajeva azbuka otvara taj prozor za sve one koji ne vide”, odgovorio je on.

„Bukvalno na vrhovima prstiju imate sve te ključne bilješke za sastanke, spisak stvari koje morate da uradite i etikete na konzervama i pakovanjima da biste bili sigurni da nećete poslužiti pasulj sa sladoledom ili konzervu ribe sa voćnom salatom!”

On kaže da „mješavina Brajeve azbuke i tehnologije” omogućava onima koji ne vide da se „ravnopravno snalaze u svakodnevnom životu”.

Foto: BBC Bitesize

Koje su, dakle, te tehnološke inovacije i kakav je njihov uticaj na Brajevu azbuku?

Tehnički službenik za Brajevu azbuku pri RNIB-u Džejms Bouden pomogao nam je sa nekim od ovih pitanja.

Pitanje: Da li je tehnološki napredak uticao na to koliko ljudi koristi Brajevu azbuku?

Odgovor: Tehnološki napredak ima ogroman uticaj na Brajevu azbuku – i negativan i pozitivan.

Rast audio knjiga znači da mnogi ljudi – bez obzira na njihov vid – mogu da uživaju u romanima i drugim objavljenim djelima samo putem zvuka.

Čitači ekrana, koji konvertuju tekst u sintetizovani govor, takođe su sada ugrađeni u mnoge postojeće modele pametnih telefona i kompjuterske uređaje.

To znači da slijepi i slabovidi imaju momentalni pristup platformama kao što su internet stranice ili tekstovi bez ikakve potrebe za Brajem. Međutim, razvoj tehnologije takođe čini Brajevu azbuku pristupačnijom nego ikada prije. Prosječna knjiga ili roman staje u pet tomova Braja. Najveća knjiga u RNIB-ovoj biblioteci je Vikingov vodič za operu sa 94 toma na Brajevoj azbuci, koji zauzimaju 2,5 metra na policama!

Ali Brajeva azbuka može da bude i elektronska, zahvaljujući napretku Brajevih displeja koji se stalno osvježavaju.

Ovi displeji podrazumijevaju red pokretnih „iglica” koje čine Brajeve karaktere dok korisnik prelazi prstima preko njih (gotovo kao Brajeva verzija elektronske knjige). Na kraju krajeva, izbor između audio snimka i Brajeve azbuke nije nužan. Danas oni idu ruku pod ruku.

Mnoge tehnologije koje pretvaraju tekst u govor takođe ga konvertuju u oblik koji može da se čita na obnovljivom Brajevom displeju, čineći Brajevu azbuku pristupačnijom za one koji posjeduju oba uređaja. Brajeva azbuka poseduje fleksibilnost i svestranost koju nije posjedovala nikada ranije.

P: Da li je moguće da upotreba Brajeve azbuke izumre?

O: Iako je tehnologija stvorila nove načine da slijepi i slabovidi pristupe pisanoj informaciji, Brajeva azbuka i dalje igra nevjerovatno važnu ulogu.

Brajeva azbuka se ne koristi samo za knjige i dokumente – ima i niz upotrebnih vrijednosti u svakodnevnom životu.

Možda ste primijetili Brajevu azbuku u liftovima na dugmadi ili na kutijama za lekove iz apoteka – to su primeri Brajeve azbuke koja se upotrebljava u društvu za komunikaciju jednostavnim porukama onima koji mogu da ih pročitaju.

Iako je sastavljena od različitih kombinacija samo šest tačkica, Brajeva azbuka može da se koristi za predstavljanje svega, od osnovnih slova i brojeva do napredne matematika i muzike.

Bilo bi izuzetno teško za slijepog matematičara da radi sa složenim formulama ili slijepog muzičara da nauči složenu muzičku kompoziciju bez upotrebe Brajeve azbuke.

Vjerovatno ste primijetili Brajevu azbuku na brojevima u liftovima

Slični članci

Ovaj websajt koristi kolačiće. OK Saznajte više ovdje

Skip to content