Ustanove kulture treba da u potpunosti budu pristupačne za osobe sa invaliditetom. Dušica Lipovac, profesorica je srpskog jezika i književnosti i dugogodišnja aktivistkinja u pokretu osoba sa invaliditetom.
Njena inicijativa da se u Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci RS ugradi lift koji bi osobama sa invaliditetom omogućio lakši pristup ovoj instituciji ovih dana se realizuje. Naime, u ovoj instituciji započeli su radovi na izgradnji lifta.
Dušice, napokon je uspjela inicijativa koju si pokrenula, da se u NUB RS ugradi lift. Možeš li nam reći kako je došlo do realizacije ideje, od pokretanja inicijative do odobrenja sredstava za njenu realizaciju?
Biblioteke su važne kulturne i obrazovne institucije – kulturni centri – u kojima se održavaju svi društveni tokovi i značajna je za obrazovanje svakog pojedinca. Biblioteka je temelj svakog obrazovnog sistema u državi, te je neophodno da njene usluge budu dostupne svima, a samim tim i osobama sa invaliditetom. Ravnopravan pristup javnim biblioteka i njenim odjeljenjima podrazumijeva arhitektonsku/fizičku pristupačnost, odgovarajuće servise i usluge za sve korisnike i bibliotečku građu u alternativnim formatima. Kako bi osoba sa invaliditetom mogla nesmetano da koristi bibliotečko-informacione usluge, te da pristupi zgradi u kojoj je biblioteka smještena, neophodno je da budu uklonjene arhitektonske barijere čime se omogućava fizički pristup u biblioteku i njena odjeljenja.
Foto: 6yka.com
Kada sam počela da radim u NUB Republike Srpske jedan od ciljeva mi je bio i ostao da se kroz svoj aktivizam i rad zalažam za pristupačnost bibliotečko-informacione djelatnosti za osobe sa invalidtetom, za unapređenje postojećih usluga a na neki način polazna tačka je bila upravo arhitektonska pristupačnost. Bez ugradnje lifta ne može se mnogo toga napraviti, jer su različite usluge raspoređene na nekoliko spratova. Teško mi je bilo podnijeti činjenicu da OSI ne mogu da uđu bibilioteku, te ukoliko žele da pozajme knjigu bibliotekari, moje radne koleginice i kolege, uvijek su im knjige iznosile pred ulaz. Pored toga, ne mogu da prisustvuju svim događajima koje biblioteka organizuje. Iako je Uprava NUB Republike Srpske godinama pokušavala da riješi pristupačnost i nikada nije odustajala, postajao je čak i mobilni penjač koji nije adekvatan, nije dolazilo do realizacije zbog nedostatka finansijskih sredstava. Smatram da nije problem novac jer vjerujem da ga ima. Potrebna je dobra volja i upornost.
Godine 2019. uz podršku mojih radnih kolega i udruženja/organizacija, pokrenula sam inicijativu da se u biblioteci ugradi lift jer sve ustanove kulture a i druge institucije, treba da budu dostupne osobama sa invaliditetom. Napisala sam incijativu koju su podržale sljedeće organizacije: Koordinacioni odbor invalidskih organizacija Republike Srpske, HO „Partner”, Servis centar „Dajte nam šansu – Zvjezdice”, Gradski odbor udruženja invalida Banja Luka, Udruženje žena sa invaliditetom „Nika”, UDAS, „InfoPart”, Udruženje multiple skleroze Republike Srpske, Udruženje porodica sa četvoro i više djece „4+” i Udruženje građana „Nešto više”.
Foto: 6yka.com
Bila sam svjesna činjenice da će realizacija inicijative za lift ići sporo i da će trebati vremena. U decembru 2019, NUB Republike Srpske je u saradnji Muzejom savremene umjetnosti RS organizovao okrugli sto pod nazivom „Stanje i perspektive u ustanovama kulture u svjetlu poštovanja različitosti”, s ciljem sticanje uvida u trenutnu situaciju u oblasti rada ustanova kulture u Banjaluci, u pogledu učešća osoba sa invaliditetom u kulturi, te mogućih pravaca djelovanja i razvoja koncepta pristupačnosti za sve. Okruglom stolu je prisustvovala ministrica prosvjete i kulture u Vladi Republike Srpske mr Natalija Trivić, predstvanci institucija kulture, organizacija/udruženja, te predstavnici Gradske uprave Banja Luka. Okrugli sto je doprinijeo da se aktuelizuju inicijative koje se tiču pristupačnosti sadržajima kulture, kao i incijativa za ugradnju lifta u NUB Republike Srpske. Iznijeli smo svoje prijedloge, sugestije, istakli značaj angažovanosti nevladinih organizacija i aktivistkinja/aktivista koji se bave programima u oblasti kulture. Odlučili smo da idemo korak po korak. Prošla godina (2020) bila nam je svima teška zbog pojave virusa korona, mnoge manifestacije su odgođene, pa se bilo stalo sa nekim aktivnostima. Međutim, ni to me nije spriječilo da skrećem pažnju na značaj pristupačnosti, kad god mi se ukaže prilika za razgovore sa ljudima koji mogu da doprinesu realizaciji ugradnje lifta u biblioteci, sa medijima koji uvijek daju podršku, predstavnicima organizacija. Godine 2020. NUB Republike Srpske je izradila projekat „Obezbjeđenje pristupačnosti Narodna i univerzitetska biblioteka RS – ugradnja lifta” na osnovu inicijative koju sam pokrenula, a partnerska organizacije na projektu je Udruženje omladine sa invaliditetom „InfoPart”. Vlada Republike Srpske je na sjednici održanoj 30. 12. 2020. godine prihvatila Informaciju o finansiranju projekta „Obezbjeđenje pristupačnosti Narodna i univerzitetska biblioteka RS – ugradnja lifta” i zadužila Ministarstvo prosvjete i kulture da iz sredstava granta namijenjenog za finansiranje projekata i programa u skladu sa Zakonom od igrama na sreću izdvoji 70.000,00 KM u svrhu realizacije ovog projekta.
Prije nekih petnaestak dana u NUB Republike Srpske krenulo se sa radovima za ugradnju lifta.
Koliko je važno da kulturne institucije budu dostupne osobama sa invalidietom?
Pristupačnost je jedan od osnovnih preduslova za samostalan život i puno i ravnopravno učešće osoba s invaliditetom u društvu. Pristupačnost je širi pojam i ne odnosi se samo na arhitektonsku pristupačnost, ono se odnosi na pristup informacijama, komunikacijama, pristupačan tolet za OSI, prevoz, a o čemu govori član 9. – Pristupačnost – Konvencije Ujedinjenih nacija o pravima osoba sa invaliditetom. Jedan od opštih interesa u oblasti kulture jeste definisano i u Zakonu o kulturi, a to je podsticanje kulturnog i kreativnog rada i dostupnost svih kulturnih sadržaja osobama sa invaliditetom, odnosno podsticanje umjetničkog i kulturnog stvaralaštva društveno osjetljivih grupa. Ustanove kulture treba da u potpunosti budu pristupačne za OSI. Prepreke i predrasude ograničavaju životne izbore OSI a njihovim uklanjanjem omogućit će se jednake mogućnosti i ravnopravno sudjelovanje u svim sferama društvenog života u našoj lokalnoj zajednici. Kako je kultura važna za svakog pojedinca tako je važna za i za osobe sa invaliditetom. Jako je bitno da nas kulturna zajednica prepozna kao stvaraoce, ali i kao konzumente kulture, te da kulturne ustanove budu pristupačne za sve osobe bez obzira na oblik invaliditeta kojeg imaju. Veoma je važna uloga umjetnosti i kulture u društvu, kao i rušenje predrasuda kroz umjetnost. Kultura doprinosi razvoju cijelog društva i socijalizaciji, tako da kulturni sadržaji moraju biti jednako dostupni svima.
Foto: 6yka.com
Kakva je trenutna situacija po tom pitanju u drugim kulturnim ustanovama?
Ne baš na zadovoljavajućem nivou, ali počelo se raditi na tome. Moram istaći da su osobe sa invaliditetom te koje su pokrenule inicijativu i za pristupačnost Banskom dvoru, negdje 2019. godine. Banski dvor treba da uradi pristup svim nivoima: prizemlju i spratu, pristup bini i naravno pristupačan tolet, međutim do realizacije još uvijek nije došlo zbog nedostatka finansijskih sredstava. Zatim, Narodno pozorište RS ima pristupnu rampu, ali OSI ne moge doći do balkona zbog arhitektonskih barijera. Muzej savremene umjetnosti RS je pristupačan za OSI, ali isto tako MSURS realizuje projekat koji će da obuhvati još neke vidove pristupačnosti za OSI. U Domu omladine OSI ne mogu da uđu u amfitetara gdje se nalazi kino sala, niti imaju pritup toaletu zbog arhitektonskih barijera. Ove godine Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske pokrenulo je projekat „Kultura bez barijera”, čiji je cilj omogućavanje učestvovanja u kulturnom životu licima sa invaliditetom čime bi se doprinijelo poboljšanju statusa ovih lica u zadovoljavanju njihovih kulturnih, intelektualnih i kreativnih potreba.
Koliko je važno da se osobe sa invaliditetom kroz razne inicijative bore za bolji položaj?
Od presudne važnosti je da osobe sa invaliditetom što više pokreću inicijative, jer korak po korak inicjative će se realizovati i doći će se do određenog cilja koji će doprinijeti boljem položaju OSI. Ukoliko se priča ne zatalasa neće doći ni određenih pomaka, tapkaće se u mjestu. Moramo da budemo glasniji i odlučniji, tako stvaramo bolje uslove života za sve nas. Za sve je potrebno vremena, rada, truda, zalaganja… Ništa se ne dobija preko noći. Kroz dobre projekte imamo mogućnost da radimo na pristupačnosti. Došlo je vrijeme da aktivisti sami preuzimaju stvar u svoje ruke. Život osoba sa invaliditetom je pun izazova jer se svakodnevno susrećemo sa nizom prepreka, predrasuda, ali to nas nije obeshrabrilo da idemo kroz život: da se obrazujemo, da svaki dan idemo na posao, da smo aktivni članovi društva. Ukoliko stvari budemo gurali pod tepih i zadovoljavali se mrvicama, ništa neće biti dobro niti će biti riješeno na bolje. Ne smijemo pristajati na polurješenja, ne smijemo stati pred zatvorenim vratima. Zbog toga je važno zajednička borba svih udruženja koja se bave pitanjima OSI. Sloga, zajedništvo, timski rad su presudni u borbi za sve ono što je nama potrebno za bolje uslove života. Međusobnim dopunjavanjem i razmjenjivanjem iskustva, ideje, rješenja… Saradnja između NVO i vladinog sektora je, takođe, od presudnog značaja za rezultate i promjene.
Tekst preuzet sa: 6yka.com
